Sve što trebate znati o dizalicama topline
Vjerojatno ste čuli da netko svoju kuću ili stan grije klimom uz niske mjesečne troškove i pitate se kako je to moguće? Pročitajte naš veliki specijal.
Posljednjih godina porastao je interes za klima uređajima ne samo zbog mogućnosti hlađenja prostora, već i zbog niskih mjesečnih troškova grijanja. Moderniji (inverterski) klima uređaji su visokih energetskih razreda (A+, A++ i A+++) i troše znatno manje električne energije. Također, inverterska tehnologija u klima uređajima omogućuje učinkovito grijanje čak i pri ekstremno niskim vanjskim temperaturama do -15°C ili niže. Klasične električne grijalice (kalorijeri, infracrvene grijalice, konvektori, uljni radijatori) troše točno onoliko struje koliko je deklarirano. Električna grijalica snage 1000 W potrošit će 1 kWh na sat i dati prostoriji 1 kW toplinske energije. Klima uređaji mogu dati 3, 4 pa čak i više od 5 kW toplinske energije za 1 kW utrošene snage to ih čini izuzetno ekonomičnim načinom grijanja i višestruko učinkovitijim od bilo kojeg drugog načina grijanja na struju.
Inverterska tehnologija
Regulacijom broja okretaja inverterski kompresor konstantno prilagođava snagu ovisno o temperaturi zraka u prostoriji. Ako je temperatura zraka u prostoriji znatno niža od zadane, klima uređaj će raditi maksimalnom snagom dok ne postigne zadanu temperaturu, a zatim samo potrebnom snagom za održavanje željene temperature. Regulacijom rada kompresora klima uređaj zapravo postiže manju potrošnju električne energije.
Niske temperature
S niskim vanjskim temperaturama smanjuje se i tlak plina u klimatizacijskom sustavu, što smanjuje koeficijent energetske učinkovitosti. To znači da će za svaki 1 kW potrošene električne energije klima uređaj u prostoriju isporučiti 2 kW ili manje toplinske energije. Drugim riječima, niže temperature smanjuju učinkovitost klima uređaja. U hladnijim danima preporuča se da klima uređaj bude stalno uključen kako bi se održala temperatura zraka i smanjila konačna potrošnja električne energije. Veliki minusi nisu razlog za brigu. Klima uređaji na nižim temperaturama (čak i iznad nule) pokreću tzv. odmrzavanje i odleđuju sustav vanjske jedinice. Proces odmrzavanja obično traje nekoliko minuta i ponavlja se jednom u sat vremena ovisno o kvaliteti klima uređaja, vanjskoj temperaturi i vlažnosti.
Snaga klima uređaja, EER i COP
Svaki klima uređaj ima deklariran EER i COP koeficijent koji određuje omjer koliko klima uređaj daje više toplinske energije u prostor nego što troši električne energije. "Energy Efficiency Ratio" (EER) je oznaka za omjer u hlađenju, a "Coefficient of Performance" (COP) je oznaka za omjer u načinu grijanja. Što su EER i COP koeficijenti veći, to je manja potrošnja električne energije.
Preduvjeti za klimatizirano grijanja
Za topao i suh dom, izolacija je najvažniji uvjet koji način i intenzitet grijanja stavlja u drugi plan. Loša toplinska izolacija prostora (nepostojeća ili dotrajala toplinska fasada), loši, dotrajali prozori i vrata te loša ili nepostojeća izolacija krovišta ili pokrivača stambenih gornjih katova zgrada glavni su krivci za visoke mjesečne troškove grijanja. Ulaganjem u kvalitetnu izolaciju zgrade, gubitke topline smanjujete za 40% - 60% i više. Neizoliran ili loše izoliran objekt gubi velike količine energije, pa je potrebno uložiti velike količine energije da bi se prostor zagrijao, a kada se grijanje isključi, temperatura u prostoru vrlo brzo pada. Uz velike gubitke, svaka metoda grijanja je skupa. Nijedan prostor nije isti pa tako ni troškovi grijanja nisu isti po metru kvadratnom. Neki stanovi su ograđeni zidovima koji ih dijele od susjednih stanova koji se također griju. Nasuprot tome – neke kuće imaju sve vanjske zidove na koje vanjska temperatura izravno utječe.
Nedostaci klimatiziranog grijanja
Kao i svaki sustav grijanja, grijanje klima uređajima ima određene nedostatke. Klima uređaj ispuhuje topli zrak. Ako unutarnja jedinica nije postavljena na idealno mjesto, topli zrak će puhati na stol ili kauč, što nije uvijek ugodno. Netko je možda osjetljiv na strujanje zraka i ova vrsta grijanja mu neće biti ugodna. Klasični radijatori griju zračenjem, zbog čega su potpuno nečujni, a opet pružaju ugodniji osjećaj topline. Iako je u nekim slučajevima moguće pokriti kvadraturu cijelog stana, za površine veće od 40 četvornih metara najčešće će biti potrebno ugraditi više uređaja. Ako je unutarnja jedinica postavljena u dnevnoj sobi, tok toplog zraka možda neće prodrijeti kroz hodnik u spavaću sobu. Ugradnja dvaju uređaja zahtjeva dvostruku početnu investiciju, ali i povrat investicije kroz smanjene mjesečne troškove grijanja. Spomenimo i kako se u unutarnjoj jedinici klima uređaja nalaze filteri za zrak koje je preporučljivo čistiti svaka dva tjedna. Filteri se lako održavaju toplom vodom, a čistim filterima održavamo kvalitetu zraka i osiguravamo optimalan rad klima uređaja. Svaki način grijanja zahtijeva određeno minimalno održavanje, tako da čišćenje filtera ne možemo nazvati nedostatkom.
Prednosti klimatiziranog grijanja
Zbog manjih fluktuacija temperature u prostoriji, a u konačnici i nižih troškova grijanja, idealno je da klima uređaj bude stalno uključen, pogotovo na nižim vanjskim temperaturama. Na taj način osiguravamo udobnost u prostoru tijekom cijele godine, idealnu temperaturu u svakom trenutku. Sobnu temperaturu reguliramo jednostavnim pritiskom na tipku na daljinskom upravljaču. Klima grijanje je daleko ekonomičnije od bilo kojeg drugog grijanja. Jeftinije je od grijanja na drva ili plina, suprotno uvriježenom mišljenju da je plin najjeftiniji energent. Klima grijanje je čisto grijanje. Unutarnja jedinica filtrira zrak kroz elektrostatičke filtere koji uništavaju bakterije. Visoke temperature grijanja klasičnih radijatora uzrokuju paljenje prašine i jedan su od uzroka alergija. Termoakumulacijske peći sadrže azbestnu prašinu. Grijanje na drva zahtijeva velike troškove prije svake ogrjevne sezone, dobru pripremu pa svakodnevno loženje, pepeo i neugodan dim.
Mjesečni trošak grijanja klima uređajem
Inverter snage 4 kW u režimu grijanja potrošit će u prosjeku 0,66 kW po satu, odnosno 6,6 kWh dnevno za 10-satno grijanje stana od 45 m2. Prema cjeniku električne energije za kućanstva s dvotarifnim brojilom u Hrvatskoj, cijena 1 kWh za vrijeme više dnevne tarife iznosi nešto više od 1 kune (s PDV-om). Lako je izračunati da će 10-satno grijanje za koje je potrošeno 6,6 kWh koštati 6,60 kuna, odnosno mjesečni trošak bit će 200 kuna. . Pri obračunu potrošnje električne energije uzet je primjer toplinski dobro izoliranog prostora pri vanjskoj temperaturi od 7°C.